U svijetu ima sve više restorana za brzu hranu kao što je junk food. To nije dobro zato što su u takvi restorani temeljeni na nezdravoj hrani natopljenoj uljem i puna je kemije. Zbog prečestih odlazaka u takve restorane dolazi do pretilosti. Najveće posljedice pretilosti ljudi primijećuju u starijoj životnoj dobi i kada imaju zdrastvenih problema.

Za jedan hamburger je upotrebljeno 2400 litara vode i nakon dva mjeseca izgleda identično kao dana kada je napravljen. Predlažem da ljudi smanje konzumaciju brze hrane i da konzumiraju više svježe voće i povrće kupljenih od lokalnih ekološki certificiranih proizvođača. Time podupiremo mala poljoprivredna gospodarstva te štitimo okoliš od nepotrebnog zagađenja (uzgojem monokultura, korištenjem pesticida, transportom namirnica iz drugih krajeva svijeta, itd.).

Pretilost se sve češće javlja u svijetu, a razlog je često depresija. Ipak, brza hrana utječe na svakog drugačije, ovisno o ljudskom metabolizmu. Neki jedu puno, unose u tijelo nezdravo, a ne dobivaju na težini. Kod nekih je to drugačije, nažalost. Stvar se može pogoršati ako se osoba ne kreće previše jer ako se kreće, ako je aktivna, ipak su nešto manje šanse za pretilost.
Savjetovala bih da se te osobe kreću i da pokušaju smanjiti nezdravu prehranu.
Silvia Gajski