Ima li ambrozija dobru stranu?

U zadnjih nekoliko godina bilježi se porast alergijskih poremećaja, a ambroziju možemo pronaći visoko na ljestvici najnepoželjnijih biljaka koje izazivaju alergijske reakcije u ljudi. Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja može narasti do 1,5 metara u visinu, a spada u kategoriju korova. Poznata je još pod nazivima partizanka ili limundžik. Njeno originalno porijeklo je Sjeverna Amerika, dok je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena davne 1860. godine. U Hrvatsku je donešena na isti način i to 1941. godine preko riječke luke, a zbog njene velike reprodukcijske moći i dobre sposobnosti prilagodbe, sada je možemo pronaći u gotovo svim dijelovima Lijepe naše.

Cvate tijekom ljetnih mjeseci, točnije od sredine kolovoza nadalje, a prilikom cvatnje ispušta pelud koja uzrokuje teške alergijske reakcije, poput suzenja i svrbeža očiju, pečenja, curenja i svrbeža nosa te kašlja, kihanja i otežanog disanja. Radi zdravstvenih razloga, ministarstvo Republike Hrvatske je u sklopu Zakona o biljnom zdravstvu izdalo Naredbu, prema kojoj se svi građani Hrvatske obvezuju tijekom vegetacijske sezone tekuće godine ukloniti i suzbiti ambroziju sa svojih površina prema preporučenim mjerama, i to u više navrata. No, je li ambrozija baš toliko opasna po naše zdravlje?

Ambrozija_fancybox
Za alergičare taj je odgovor potvrdan, ali usprkos tome, postoje mnoge dobrobiti ove biljke. Primjerice, svježi listovi ambrozije mogu se iskoristiti tijekom liječenja reume, kožnih osipa, opeklina, modrica, uboda i ugriza kukaca. Pripravci od ambrozije mogu biti u obliku krema, ulja, čaja pa čak i svježeg soka, a primjenjuju se kod povišene temperature, grčeva u želucu, crijeva i maternice, kod upale pluća i kašlja, bolesti crijeva, bolnih mjesečnica te bolesti središnjeg živčanog sustava poput epilepsije. Iako je proturječno, ambrozija se koristi i u svrhu antialergijskih tretmana tijekom zimskih mjeseci.

Još jedna prednost ambrozije jest njena odlična učinkovitost uklanjanja olova, teškog metala, iz zemlje. Najčešći izvori zagađenja olovom su industrijska i energetska postrojenja, rudarske djelatnosti, odlagališta opasnog otpada i promet. Olovo u tlu velik je problem i za poljoprivredne djelatnosti. Ako površine, na kojima se uzgaja hrana, sadrže veće količine olova, može doći do negativnog djelovanja na ljudsko zdravlje, budući da nakupine olova u tijelu mogu rezultirati neplodnošću.

Čini se da je rasprava oko uklanjanja ambrozije iz zemlje zaključena, no pravog odgovora nema kada je u pitanju njena (ne)učinkovitost. Važno je voditi računa da bi se ambrozija trebala uklanjati samo u periodu cvatnje, dok bi joj se trebao dozvoliti rast tijekom ostatka godine, kako bi mogli učiniti nešto pozitivno za vlastito zdravlje i kako bi se moglo izvući što više olova iz zemlje te time pripremiti poljoprivredne površine za uzgoj hrane.

Pictures used from:

mojosijek.hr/sezona-ambrozije-koncentracija-peluda-vrlo-visoka/32217.html

https://www.themajka.com/viewtopic.php?t=1710