Mediteranska prehrana, ili drugim riječima sredozemna dijeta, je izraz koji opisuje mediteransku prehranu, ali ujedino uključuje i sva kulturna dobra te način života svih stanovnika s područja Sredozemlja. U kategoriju Mediteranskih zemlja spadaju Španjolska, Portugal, Gibraltar, Francuska, Monako, Italija, Malta, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Grčka, Turska, Cipar, Sirija, Libanon, Izrael, Palestina, Egipat, Libija, Tunis, Alžir i Maroko, dok UNESCO također u zemlje Mediterana uvrštava i Makedoniju, San Marino, Vatikan i Andoru bez obzira što te zemlje nemaju direktan izlaz na Sredozemno more.
Prehrana se sastoji od određenih namirnica koje se mogu pronaći na tom području koje uključuju žitarice, maslinovo ulje, mahunarke, svježe ili sušeno povrće, ribu, mliječne proizvode i meso (u umjerenim količinama), razne priloge, a u pozadini svega prati vino, također u umjerenim količinama.
No, nije sve u prehrani. Izraz Mediteranska prehrana okuplja skupinu vještina, znanja i običaja zemalja s područja Mediterana koji povezuju krajolik sa kuhinjom, počevši od žetve, ribolova, konzerviranja, obrade i pripreme hrane pa sve do njene konzumacije. Također, tu spadaju i društveni običaji te razne svečanosti, zbog kojih je došlo do razvoja različitih znanja, pjesama, predaja, legendi. Njome se poštuje i bioraznolikost područja, osigurava se zaštita i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta koji su povezani sa ribolovom i poljoprivredom.
Kako Mediteranska prehrana djeluje na zdravlje?
Još je krajem drugog svjetskog rata mediteranska prehrana postala općeprihvatljiva, a priznata je 1990ih godina nakon istraživanja koje je pokazalo da su stanovnici Sredozemlja, usprkos obilnoj konzumaciji masnoća, otporniji na kardiovaskularne bolesti (za razliku od stanovnika SAD-a). Stanovnici Mediteranskog područja obilno konzumiraju velike količine hrane biljnog porijekla, svježeg voća, maslinovog ulja (koji predstavlja glavni izvor masnoća), mliječnih proizvoda, te ribu, perad i vino (kojih pak konzumiraju u malim do umjerenim količinama) kao i malu količinu crvenog mesa. Istraživanja su pokazala da se na taj način, od ukupnog udjela masti, unosi maksimalno 35% kalorija, što je veoma malo u odnosu na unos kalorija u Sjedinjenim Američkim Državama. Kasnije je došlo do saznanja da je upravo oleinska kiselina, kiselina koju možemo pronaći u maslinovom ulju, povezana sa smanjenjem opasnosti od srčanih bolesti, te da brojni antioksidansi u ulju pospješnjuju regulaciju kolesterola i smanjenje razinu štetnog kolesterola, a to itekako smanjuje upale i visok krvni tlak.
Zato, prije nego li požurite i krenete u prvi McDonald’s (ili bilo koji restoran brze prehrane općenito), stanite i razmislite – isplati li se jesti nešto što je puno nezdravih masnoća i visokokalorično, nešto što nije izvorno s Mediterana, ili se pak isplati pojesti jednu finu ribu, svježe ulovljenu u našim morima?
Picture used from:
- http://olivarsantamaria.globalsys.es/?blog=6&articulo=66
- http://www.gauchogourmet.com/health-benefits-of-olive-oil.html